Uz sve namete kojima država opterećuje litar goriva građani Bosne i Hercegovine s pravom se pitaju da li plaćaju realnu i tržišnu cijenu goriva. One koji malo “zarove” u statistiku zbunjuje kako cijena na našem tržištu ne prati kretanja na svjetskim berzama.
Barel nafte na svjetskim tržištima prosječno je 2006. godine koštao 58,30 KM, a za litar goriva kod nas plaćano je 1,92 KM. U prošloj godini, kad je barel nafte bio 72 dolara, cijene goriva kod nas su bile na današnjem nivou (oko 2,10 KM) kad zbog kriza na tržištu i pandemije koronavirusa barel zna biti i 34 dolara.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je zbog smanjenje potražnje za naftom i naftnim derivatima, usljed aktuelne pandemije i recesijskih očekivanja, došlo do izuzetnog pada cijena nafte na globalnom tržištu.
“Ovo su dodatno pojačale aktivnosti najvećih proizvođača – nastavak proizvodnje, uz manju potražnju, je očekivano spustio cijene ovog energenta. U ovom trenutku to može dodatno osnažiti trend prelaska na alternativne izvore energije (shodno maržama). Kada je riječ o našoj zemlji, postoji niz specifičnosti koje determiniraju cijenu – organičeno i izuzetno regulirano tržište, s razvijenom konkurencijom maloprodavaca, ali i kartelima veleprodavaca, uz kontinuiran rast državnih nameta na ovaj energent”, smatra on
Čavalić pojašnjava i šta to konkretno znači.
“U čitavom lancu snadbijevanja naftom Bosne i Hercegovine postoje određene blokade koje onemogućavaju aktuelno praćenje globalnih cijena nafte i to konkretno pri padu cijena. Veleprodavci, odnosno veći distributeri skladište i posljedično kontrolišu ranije nabavljenu naftu, što onemogućava maloprodavcima da budu cjenovno konkurentniji. Naravno, to se može djelimično primijetiti iz predstavljenog, korekcije se dešavaju, ali svejedno neadekvatne, uz značajno kašnjenje”, zaključio je on.
